уторак, 14. фебруар 2012.

Hranitelj kao potrošna roba


U okviru projekta “Gradimo visokokvalitetnu mrežu hraniteljstva kao društvenu vrednost i potrebu” u Ćićvcu je održana Druga panel diskusija. U Sali Opštine Ćićevac, 09.februara 2012.  pristigle hraniteljke iz Novog Sada, Leskovca, Kruševca i Ćićevca kao i dvojica starešina hraniteljskih porodica iz Zaječara došli su da upoznaju predstavnike Regionalnog centra za porodični smeštaj dece i omladine - Ćuprija o svojim veštinama hraniteljstva, o uspesima i problemima u zadovoljavanju potreba svojih hranjenika.

Neki od specifičnih ciljeva ovog projekta kao što su: 

  • Podsticanje dijaloga između svih instituta i insticucija koje mogu kroz integrativnu saradnju doprineti poboljšanju uslova za kvalitetniji odgoj dece bez roditeljskog staranja, 
  • Promovisanje hraniteljstva kao društvene vrednosti i potrebe u Republici Srbiji, ili 
  • Afirmacija hranitelja, deteta i njihovih vrednosti, 
nisu bili dovoljni za Regionalni centar - Ćuprija koji je, bar iz osnovne kulture ljudskog ponašanja trebao poslati svog predstavnika ako ni zbog čega drugog onda bar da jednom rečenicom pozdravi hraniteljke i uz reči izvinjenja, ako po slovu zakona Reginalni centri nisu u obavezi na partnersku saradnju sa pružaocima najkompleksnije socijalne usluge sa kojom se hvalimo pred EU,  to i kažu predstavnicima Saveza hranitelja Srbije.. 

Zašto zapošljeni u Regionalnim centrima ne žele da razumeju kako samo uložen hraniteljski rad i novac iz republičkog budžeta nije dovoljan za uspešnu socijalizaciju dece bez roditeljskog staranja? Kako socicijalni radnik ne želi da razume da samo hranitelj uprkos svojim veštinama, ne može bitno uticati na smanjenje nasleđa transgeneracijskog siromaštva kod ove dečje populacije. 

Vazdan i te strategije koje su izgleda pisane samo po zahtevu EU među ostale nosioce aktivnosti pominju i NVO. I kako sada hranitelji kroz svoja udruženja da utiču na kvalitet socijalne politike kada ih prva institucija do njih ne želi prepoznati kao saradnike u aktivnostima ka istom cilju. 
Ako je tako onda Izgleda da ciljevi predstavnika državnih institucija i pružaoca usluge porodinog smeštaja nisu isti. Da jesu onda bi neko odavno trebao izaći pred hranitelje sa odgovorima na pitanja koja su predstavnici hranitelja još 12. septembra 2009. na skupu u Beogradu postavili prvoj osobi reformisanog hraniteljstva. 

Navešću samo neka od pitanja na koja hranitelji ni danas ne dobijaju odgovore: 

  • Hraniteljskim osobama je uskraćeno građansko pravo na prijem nadoknade za svoj rad preko tekućih računa građana kod Poštanske štedionice. 
  • Hraniteljima koji još od 2004. neguju decu sa težim smetnjama još uvek se ne priznaje status specijalizovanog hranitelja. 
  • Deca se dovode na porodični smeštaj bez isplate jednokratne novčane pomoći za dete prilikom njegovog prvog porodočnog smeštaja. 
  • Pitanje dečjeg dodatka je za posebnu priču. Pojedina deca ostvaruju dečji dodatak na osnovu primanja svojih hranitelja dok druga to pravo ne ostvaruju. To pravo deteta je nedeljivo i ne sme zavisiti od izvora prihoda hranitelja. 

I na kraju, zar međuresorska i kako se još pominje i integrativna saradnja u socijalnom sistemu nisu u najboljem interesu deteta? 
Ja sam pridružen mišljenju da briga o deci ima izuzetan značaj za svako društvo koje misli o svojoj budućnosti i da ulaganje u decu predstavlja najsigurniju investiciju u razvoj. 
Isto tako sam pridružen mišljenju da ovo društvo ne misli o svojoj budućnosti i da mu zato međusektorska saradnja uz puno učešće civilnih organizacija koje zastupaju interese deteta, zasnovane na jasnoj i hoherentnoj politici nije potrebna. U tom slučaju ulaganje u decu predstavlja promašenu investiciju. Koliko je to u skladu sa nacionalnom politikom ja nisam stručno kompetentan da o tome raspravljam. Ja sam samo starešina hraniteljske porodice kojoj je pripala čast da održimo još jedan život mladog ljudskog bića, po svojim fizičkim osobinama  predodređenog na stigmatizaciju, separaciju i uopšte na isključivanje iz redovnih društvenih tokova. A takvih malih ljudskih bića u Srbiji ima na stotine. Zar ne? 

9 коментара:

  1. Анониман17. 2. 2012. 09:51:00

    zovem se Marija ,zivim u okolini Kragujevca i samohrana sam majka ,imam sina od 6 godina koji zivi samnom,pa me interesuje da li i samohrane majke mogu da budu hranitelji posto sin i ja to jako zelimo...unapred zahvalna

    ОдговориИзбриши
  2. Pravna regulativa za sada Vas ne spečava da ostvarite vašu želju samo zato što ste samohrana majka. Pred zadovoljenja uslova da niste ubeleženi "kao kriminalno lice" najvažnije je da imate sopstvene izvore prihoda za zadovoljenje potrebe svog domaćinstva (da ste u radnom odnosu ili raspolažete nekretninom iz koje obezbeđujete sredstva za porodicu. Takođe morate ispunjavati tehničke uslove za potencijalnog hranjenika (tićenika, korisnika). Podrazumeva se morate proći obuku za sticanje i proveru hraniteljske podobnosti koju organizuje centar za socijalni rad.

    ОдговориИзбриши
  3. Анониман23. 2. 2012. 09:52:00

    Interesuje me zasto je u nekim Opstinama na neki nacin problem da se hranitelji izmedju sebe upoznaju, da razmene iskustva kao da je to tajna? Ja imam odlicnu saradnju sa timom iz Centra kada se radi o deci, ali kada se radi o nekim, da ih nazovem tehnickim pitanjima koja treba da odradi pravnik, tu je uvek problem jer skoro nikada nije na poslu. Resenja uvek kasne, izostavi da unese u resenje da dete ima pravo na dzeparac pa dok ispravi prodje sest meseci i nikom nista jer se retroaktivno ne isplacuje, neka resenja ne posalje po par meseci. hranitelj sam i ponosim se time sto bar nekom detetu mogu da olaksam zivot ali ni mi hranitelji u danasnje vreme ne mozemo nekada mesecima da pruzamo kvalitetan zivot toj jadnoj deci dok se neki pravnik seti da nam odradi papire za nadoknadu.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Анониман23. 2. 2012. 10:18:00

      Kako da se povezu hranitelji iz onih opstina gde ih ima 3-4 a ako nisu istovremeno isli na obuku za hranitelje oni se i ne poznaju izmedju sebe. Mislim da edukacija treba da se nastavlja i dalje, da treba da se razmene iskustva jer mi vise ni o cemu nismo obavesteni osim sto nas pozovu kada treba da se smesti dete. Vise ne dobijamo ni one informatore o hraniteljstvu pa ni neznamo dali postoje neke izmene. Znamo samo koje su nam obaveze i nista vise. A nasa prava, a prava dece? Zasto mi nismo ukljuceni nigde, zasto nas niko ne pita za misljenje?

      Избриши
    2. Анониман28. 2. 2012. 14:19:00

      Edukacije treba da se obnavljaju svake 2 godine. No, da li svaki hranitelj zaista ima obuke, to je diskutabilno, tj. tajna.
      Kako da se povežete sa hraniteljima? Centrima nije u prilogu da se hranitelji znaju i druže.

      Избриши
    3. Анониман28. 2. 2012. 14:24:00

      Žao nam je, ali centrima nije u interesu da se hranitelji druže. Imamo i takva udruženja, gde se potpisalo i overilo u sudu punomoć na ime soc. radnice, koja raspolaže sa svime po pitanju udruženja. Tako da predsednica i članovi udruženja nemaju uvida ni u svoja finansiska stanja.
      Jedino vas nisam najbolje razumela kako vi to imate dobru saradnju sa timom, a da imate probleme takve vrste.

      Избриши
    4. Анониман28. 2. 2012. 14:27:00

      Аутор је уклонио коментар.

      Избриши
  4. Анониман6. 6. 2012. 05:20:00

    Da li je moguće uzimati malu decu od 1-2 godine kao hranitelj ali na mesec - dva ili par dana? Ja sam u braku 3 godine i još nemam dece ali bih volela da pomažem napuštenoj deci da bar ponekad imaju topao dom dok ih ne prebace iz bolnice u domove u Beograd. Da napomenem živim u Čačku i ovde ima odeljenje na kome su napuštena deca.

    ОдговориИзбриши
  5. Standardi za hraniteljstvo (nacrt akta) predviđa nekoliko kategorija porodičnog smeštaja:
    •Standarni porodični smeštaj (privremeni ili dugotrajni smeštaj kod hranitelja ili srodnika;
    •Urgentni porodični smeštaj ( privremeni smeštaj u hitnim situacijama, najduže do 30 dana);
    Predviđeni su još
    •Specijalizovani porodični smeštaj, i
    •Povremeni porodični smeštaj (privremena kratkoročna hraniteljska briga kojom se obezbeđuje odmor biološkoj ili hraniteljskoj porodici koja se stara o detetu ili odrasloj osobi sa zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetu...)

    ОдговориИзбриши

Pišite, komentarišite, predlažite, kritikujte, postanite član ovog foruma.
Vaš mali komentar može biti veliki doprinos uspostavljanju boljitka za veselo detinjstvo svakog deteta.

Materijal za ovaj blog nije nastao preko noći. Nevolja nemuštog dečaka dodeljenog nam na hraniteljstvo dovela nas je do spoznaje o jednom, do tada nepoznatog segmenta društvene zajednice. Prve godine hraniteljskog rada činili smo greške. Tokom daljeg rada shvatili smo da se uspeh u hraniteljstvu, kao i u bilo kom drugom poslu, ne dešava slučajno. „Moć pozitivne misli“ i „Uspeh pomoću pozitivnog mentalnog stava“ uvrstili smo među osnovne principe koji dovode do uspeha.
Zahvaljujem se kolegijalnoj podršci mojih saradnika (Martin Sladok, Čigoja Jasmina i Milankov Stevan) koji su mi pomogli da premostim kritične momente kada sam nailazio na potpuno nerazumevanje naše sredine.
Zahvaljujem se i bližim saradnicima koji su čvrsto podržali osnivanje UHP „ISKRICA“ kao i osnivanje Asocijacije hranitelja i usvojitelja „Porodica plus“.
Zahvaljujem se svima koji su pomogli osnivanje Saveza hranitelja Srbije "Više od porodice".
Molim Božji blagoslov za sve dobre ljude koji su deo sebe podarili mladom ljudskom biću.


Powered By Blogger