среда, 10. фебруар 2010.

Javno zastupanje/zagovaranje

Javno zastupanje je akt ili proces podrške određenoj temi ili rešavanju problema, proces koji uključuje serije političkih akcija (misli se na širi kontekst a ne na uži i banalizovani) koje sprovode organizovani građani kako bi transformisali odnose moći. To podrazumeva javni govor radi privlačenja pažnje zajednice prema važnom pitanju i usmeravanju donosioca odluka prema rešenju ili, ako hoćete, to je rad sa drugim ljudima i organizacijama na promenama.

Javno zastupanje se definiše kao promocija neke ideje ili uticanje na politiku, finansijske tokove i druge političke određene aktivnosti. Sigurno ne predstavlja jednokratnu aktivnost. Na protiv, to je proces delovanja sa ciljem postizanja poželjnih promena u društvu kako bi odnosi moći i raspodele bogatstva postali demokratičniji i pravedniji i kako i bi se marginalizovanim društvenim grupama obezbedili prostor i uloga u javnom odlučivanju.
Strategije javnog zastupanjaimaju ima za cilj uticaj na donosioce odluka na lokalnom, regionalnom, nacionalnom ali i na međunarodnom nivou, posebno vodeći računa o tome:
  • Ko odlučuje – visoki predstavnici lokalne vlasti, sudije, ministri, savetnici, direktori.
  • Ša se odlučuje – politike, zakoni, nacionalni prioriteti, usluge, programi, institucije, budžeti.
  • Kako se odlučuje – pristup građana informacijama i samom procesu, obim konsultacija, polaganje računa i pristupačnost donosiocima odluka grašanima i drugim zainteresovanim licima.
U različitim delovima Srbije građani uglavnom javno zastupanje vezuju za sledeće pojmove: braniti, obezbediti rešenje, uticati, promeniti, ubediti, privući pažnju, promovisati, lobirati i tako dalje.

Ovaj tekst je sačinjen sa ciljem fokusiranja javnog zastupanja u širem smislu, na one napore koji su usmereni ka promeni politika, pozicija ili programa bilo koje institucije. Pre svega, ne trebamo brkati koncepte koji sadrže slične elemente. Ovi koncepti su: informisanje, obrazovanje i komunikacija (IOK), socijalni marketing, odnosi sa javnošću i drugi. Osnovno je da razmišljamo o tome koji je od koncepata najbolji za postizanje promena koju želimo da ostvarimo.

Da bi sebi olakšali definisanje razlika između različitih koncepata kojim aželite da utičete na promene u okruđenju, postavite sebi sledeća pitanja:

-Koji je zadatak vaše IOK akcije ili kampanje?
Mogući odgovor je: podići svest/promeniti ponašanje.... To praktično znači da, ako želite da građani prepoznaju rad vašeg, recimo, udruženja građana (OCD/NVO)u vašem okruženju, upznaćete ih sa vašim aktivnostima, i time podstaći da promene svoj stav prema vašoj organizaciji, imajući u vidu negativan odnos građana prema NVO sektoru kod nas.
-Ko je „ciljana“ publika IOK akcije ili kampanje?

Mogući odgovori uključuju: žene, muškarce, omladinu, stanovnoke nekog unapred određenog geografskog područja. U slučaju vaše kampanje za prepoznavanje vaše organizacije u vašem okruženju vaša kampanja će verovatno biti usmerena ka stanovnicima vaše opštine, odnosno prema građanima, novinarima, zaposlenima i odbornicima u lokalnoj samoupravi.

-Kako ćete meriti uspeh vaše IOK kampanje?
.......

Naglasak je na sledećem: javno zastupanje se razlikuje od ostalih koncepata/pristupa zato što uvek teži da menja politiku ili program – javne resurse.

To je jedini i pravi razlog zašto lokalne samouprvave ali i državne uprave još uvek ne prihvataju NVO za partnersku saradnju.

Bilo bi fer od vas ga iskreno odgovorite na aledeća pitanja
-Da li bi deo svojih mesečnih prihoda delili sa nekim svojim rođakom?
-Da li bi nekoj od svojih rođakinja dozvolili da vam, ulaskom u kuću sredi prepunu susoperu?

Dragi moji, novac se teško deli a vlast još teže.

Нема коментара:

Постави коментар

Pišite, komentarišite, predlažite, kritikujte, postanite član ovog foruma.
Vaš mali komentar može biti veliki doprinos uspostavljanju boljitka za veselo detinjstvo svakog deteta.

Materijal za ovaj blog nije nastao preko noći. Nevolja nemuštog dečaka dodeljenog nam na hraniteljstvo dovela nas je do spoznaje o jednom, do tada nepoznatog segmenta društvene zajednice. Prve godine hraniteljskog rada činili smo greške. Tokom daljeg rada shvatili smo da se uspeh u hraniteljstvu, kao i u bilo kom drugom poslu, ne dešava slučajno. „Moć pozitivne misli“ i „Uspeh pomoću pozitivnog mentalnog stava“ uvrstili smo među osnovne principe koji dovode do uspeha.
Zahvaljujem se kolegijalnoj podršci mojih saradnika (Martin Sladok, Čigoja Jasmina i Milankov Stevan) koji su mi pomogli da premostim kritične momente kada sam nailazio na potpuno nerazumevanje naše sredine.
Zahvaljujem se i bližim saradnicima koji su čvrsto podržali osnivanje UHP „ISKRICA“ kao i osnivanje Asocijacije hranitelja i usvojitelja „Porodica plus“.
Zahvaljujem se svima koji su pomogli osnivanje Saveza hranitelja Srbije "Više od porodice".
Molim Božji blagoslov za sve dobre ljude koji su deo sebe podarili mladom ljudskom biću.


Powered By Blogger